Venezuela: Umubare w’abishwe n’umutingito watumbagiye

Abashinzwe ubutabazi muri Venezuela bakomeje ibikorwa byo gushakisha abarokotse mu matongo y’inyubako zasenyutse, nyuma y’uko igihugu cyibasiwe n’imitingito ibiri ikomeye hafi y’umurwa mukuru Caracas. Iyi mitingito imaze guhitana abantu nibura 235, mu gihe abarenga 4,300 bakomeretse.

Mu mijyi ya Caracas na La Guaira iri ku nkombe z’Inyanja y’Atlantika, abaturage benshi bari bagifatiwe munsi y’ibisigazwa by’inyubako zasenyutse, aho amajwi yabo asaba ubutabazi yakomeje kumvikana.

Ikigo cy’Abanyamerika gishinzwe gukurikirana ibikorwa by’imitingito (USGS) cyatangaje ko umutingito wa mbere wari ku gipimo cya 7.2 wakurikiwe mu masegonda make n’undi wa 7.5 ku gipimo cya Richter. Kuba yabereye hafi y’ubutaka byatumye yangiza bikomeye ibikorwa remezo n’inyubako.

Abayobozi bafite impungenge ko umubare w’abahitanywe n’ibi byago ushobora gukomeza kwiyongera, kuko hari abantu benshi bataraboneka. Hari kandi abaturage benshi basigaye badafite aho kuba cyangwa batinya gusubira mu nzu zangiritse, bituma barara hanze mu mihanda.

Iyi mitingito yabaye ku wa Gatatu saa kumi n’ebyiri n’iminota ine z’umugoroba ku isaha yo muri Venezuela. Kubera ko uwo munsi wari uw’ikiruhuko, abaturage benshi bari bari mu ngo zabo, ibintu bikekwa ko byagize uruhare mu kongera umubare w’abagizweho ingaruka n’ibi byago.

Dore iyo nkuru yanditswe mu yandi magambo, yuzuzanya n’iyabanje kandi itandukanyije imvugo n’iy’umwimerere:

Mugitondo cyo ku wa Kane w’ejo hashize ni bwo Perezida w’inzibacyuho wa Venezuela, Rodríguez, yatangaje ko umubare w’abahitanywe n’imitingito ikomeye yibasiye igihugu ku mugoroba wo ku wa Gatatu umaze kugera ku bantu barenga 320, mu gihe abarenga 700 bakomeretse. Yavuze ko ibikorwa byo gutabara bikomeje kongerwamo imbaraga kugira ngo hamenyekane neza umubare w’ababuriwe irengero, abapfuye, abakomeretse ndetse n’inyubako zasenyutse.

Leta ya La Guaira ni imwe mu zibasiwe cyane n’ibi biza. Rodríguez yavuze ko inyubako nyinshi zahindutse amatongo, ashimangira ko abatabazi bakomeje guhangana n’akazi gakomeye ko gushakisha no kurokora abantu bakiri bazima. Yongeyeho ko ako gace kahindutse indiri y’amage.

Abantu bari guhunga kubera umutingito (Ifoto: Getty Images)

Guverinoma yanatangaje ko ibikorwa byinshi by’ingenzi byahagaritswe kubera ibyangiritse. Ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Simón Bolívar cyafunzwe by’agateganyo, serivisi za gari ya moshi na gaze karemano muri Caracas zirahagarara, mu gihe abaturage basabwe kumenyesha leta ibyangiritse byose banyuze kuri porogaramu yabugenewe.

Perezida Rodríguez yanatangaje ko amashuri azakomeza gufungwa mu minsi iri imbere, mu gihe inyubako zimwe z’amashuri zizifashishwa nk’ibigo byakira ababuze aho kuba no gutangirwamo ubufasha. Yasabye kandi abaganga bose kwihutira kujya ku bitaro kugira ngo bafashe kuvura abakomeretse, ashimangira ko igihugu gikeneye ubumwe muri ibi bihe bikomeye.

Abahanga mu by’imitingito bo muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika bagaragaje ko umutingito wa mbere wari ku gipimo cya 7.2 wabereye hafi y’umujyi wa Morón ku nkombe za Karayibe, ku bujyakuzimu bwa kilometero 22. Nyuma y’umunota umwe gusa hakurikiyeho undi mutingito ukomeye wa 7.5 wabereye hafi y’aho, ku bujyakuzimu bwa kilometero 10, ibintu byarushijeho kongera ubukana bw’ibyangiritse.

Muri Leta ya Falcon, Guverineri Víctor Clark yatangaje ko abantu benshi bakomeretse bari kuvurirwa mu bitaro, mu gihe hari abandi batari bagerwaho n’abatabazi mu masaha ya mbere yakurikiye icyo cyago.

Ibihugu byinshi birimo Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, Brezili, Arijantine, Boliviya, Ekwateri, Shili, El Salvador, Megizike, Panama na Uruguay byahise bitangaza ko byiteguye gutanga ubufasha. Amerika yavuze ko yohereje amatsinda y’inzobere mu gutabara, ibikoresho by’ubuvuzi n’ibindi bikoresho by’ingenzi bifasha mu bikorwa by’ubutabazi.

Perezida wa El Salvador, Nayib Bukele, yihanganishije Abanya-Venezuela abizeza ubufatanye n’amasengesho, mu gihe Perezida wa Ekwateri, Daniel Noboa, na we yatangaje ko igihugu cye cyatangiye gutegura ubutabazi bwihuse. Perezida wa Boliviya yavuze ko nubwo igihugu cye kiri mu bibazo byacyo, cyiteguye gutanga ubufasha bwose bushoboka, naho ubuyobozi bwa Brezili bwemeza ko bwiteguye gufasha kandi ko nta Munya-Brezili wari watangajwe mu bakomeretse.

Mu murwa mukuru Caracas, abatabazi bakomeje gukura abantu mu nyubako zasenyutse, aho benshi bakomeretse bazize inkuta n’ibisenge byabagwiriye. Imihanda yuzuyemo imyanda n’ibice by’inyubako byasenyutse, inkingi z’amashanyarazi zaraguye, mu gihe ibice byinshi by’umujyi byabuze amashanyarazi n’itumanaho.

Abaturage benshi bamaze amasaha menshi hanze y’ingo zabo batinya gusubira mu nyubako zangiritse. Bamwe bari bicaye ku mihanda bari kumwe n’amatungo yabo, mu gihe umukungugu wari ukiri mwinshi mu bice byibasiwe.

Hector Ricci, umwe mu baturage ba Caracas, yavuze ko yumvise umutingito utangira buhoro buhoro mbere yo gukaza umurego, bikarangira abantu bose bahungira hanze. Undi muturage witwa Roberto Gamas yavuze ko inyubako yari arimo yanyeganyega cyane ku buryo batekereje ko igiye kubagwaho.

Ikibazo cyo kubura itumanaho rya telefoni zigendanwa mu duce twinshi cyakajije impungenge z’imiryango myinshi, cyane cyane ku Banyavenezuela benshi bafite ababo batuye mu mahanga nyuma y’uko miliyoni zirenga 7.7 z’abaturage bavuye muri icyo gihugu mu myaka ishize.

Umutingito wasenye amazu menshi (Ifoto: Getty Images)

Ibitekerezo