Impamvu ibibero binini bishobora kuba ingenzi

Mu gihe ibipimo by’ubwiza bimaze imyaka myinshi bishyira imbere amaguru maremare kandi ananutse, ubushakashatsi bwerekana ko ubunini bw’ibibero bushobora kuba bufite icyo buvuze ku buzima bw’umuntu.

Tasha Thompson, Umwongerezakazi ukora siporo yo gusiganwa ku maguru, avuga ko yakundaga kureba ibibero bye akumva byari kurushaho kumubera byiza iyo biba binanutse. Ibyo bitekerezo ahanini byaterwaga n’imyumvire imaze igihe mu bantu, y’uko ibibero binini bitajyanye n’imiterere myiza y’umubiri.

Nyamara abahanga bavuga ko aho guhangayikishwa n’ingano ya byo, abantu bakwiye kwita cyane ku mbaraga z’imitsi iri mu maguru.

Ubushakashatsi bwahurije hamwe amakuru y’abantu barenga miliyoni 2.5, harimo abagera ku 25,000 bapfuye mu gihe bakurikiranwaga, bwagaragaje ko uko umuzenguruko w’ikibero wiyongeragaho santimetero eshanu, ibyago byo gupfa biturutse ku mpamvu zitandukanye byagabanukaga ku kigero cya 18%. Icyakora, ubu ni ubushakashatsi bushingiye ku kureba isano iri hagati y’ibintu; ntibwemeza ko kugira ibibero binini ari byo ubwa byo bituma umuntu aramba.

Imitsi y’amaguru irinda byinshi

Kimwe mu bisobanuro bitangwa n’abahanga ni uko ibibero binini bishobora kuba birimo imitsi myinshi. Imitsi igira uruhare rukomeye mu kugenzura isukari yo mu maraso, kuko ifasha umubiri gukoresha glucose no kuyihinduramo ingufu.

Iyo iyo mikorere igenda neza, bishobora kugabanya ibyago byo kurwara diyabete yo mu bwoko bwa kabiri, indwara z’umutima n’izindi ndwara zidakira.

Imitsi yo mu bibero, cyane cyane iri imbere y’itako, ni na yo ifasha umuntu guhaguruka aho yari yicaye, kugenda, kuzamuka ingazi no gukomeza kuringaniza umubiri. Uko abantu basaza, iyo mitsi ishobora kugabanuka no gucika intege, ikibazo kizwi nka sarcopenia.

Mu 2009, ubundi bushakashatsi bwakorewe ku bagabo n’abagore bo muri Denmark bwagaragaje ko kugira umuzenguruko muto w’ibibero byari bifitanye isano n’ibyago byinshi by’indwara z’umutima no gupfa imburagihe. Abashakashatsi bavuze ko ingano nto cyane y’ibibero ishobora kugaragaza ko umuntu afite imitsi mike cyangwa adafite ububiko buhagije bw’ingufu.

Amaguru akomeye ashobora no gufasha ubwonko

Imbaraga z’amaguru ntizifasha gusa umuntu kugenda no gukora imirimo ya buri munsi. Ubushakashatsi bwakorewe ku mpanga z’abagore zirenga 300 bwakurikiranywe imyaka icumi, bwagaragaje ko abari bafite amaguru akomeye mu ntangiriro ari bo bagumanye ubushobozi bwiza bwo gutekereza no kwibuka.

Abahanga bakeka ko imyitozo ikoresha imitsi ituma umubiri urekura ibinyabutabire bigira uruhare mu kugabanya ububyimbirwe no kurinda uturemangingo tw’ubwonko. Gukora siporo kandi bifasha amaraso gutembera neza, bikagirira akamaro umutima, ubwonko n’ubudahangarwa bw’umubiri.

Ibinure byose ntibingana

Ubunini bw’ibibero ntibuterwa n’imitsi gusa, kuko hashobora no kubamo ibinure. Ibinure bibikwa munsi y’uruhu rwo ku bibero no ku kibuno bifatwa nk’ibidateza ibyago bingana n’iby’ibinure byirundanya mu nda.

Ibinure byo mu nda bizenguruka ingingo z’imbere, bizwi nka visceral fat, bifitanye isano n’ubwiyongere bw’ibyago bya diyabete, indwara z’umutima n’indwara y’umwijima urimo ibinure byinshi.

Hari ubushakashatsi bugaragaza ko ibinure byo mu gice cyo hasi cy’umubiri bishobora gufasha kubika aside iba mu nkari (acide urique) kugira ngo zitamara igihe kinini mu maraso. Icyakora, ibyo ntibivuze ko kwiyongera ibiro cyangwa ibinure byinshi ari byiza. Ubuzima bw’umuntu bugenwa n’ibintu byinshi, birimo aho ibinure bibitse, ingano y’imitsi, ibyo arya, uko akora siporo ndetse n’indwara yaba afite.

Icy’ingenzi si ingano, ni imbaraga

Impuguke mu myitozo ngororamubiri zivuga ko umuntu adakwiye guharanira kubyibushya cyangwa kunanura ibibero agamije gusa guhindura isura yabyo. Icy’ingenzi ni ukubaka imitsi ishobora kumufasha mu mirimo ya buri munsi no mu gihe azaba ageze mu zabukuru.

Imyitozo nko guhaguruka no kongera kwicara ku ntebe, gukora squats, kuzamuka ingazi, kugenda ahazamuka no guterura ibiremereye ishobora gukomeza amaguru. Ikigo cy’ubuzima cyo mu Bwongereza, NHS, kigira abantu inama yo gukora imyitozo ikomeza imitsi nibura kabiri mu cyumweru, bagatangira ku rugero bashoboye bakagenda bongera imbaraga buhoro buhoro.

Guterura ibiremereye no gukora imyitozo umubiri wikoreramo kandi bifasha gukomeza amagufwa, bikagabanya ibyago byo kurwara osteoporosis, indwara ituma amagufwa acika intege kandi akavunika byoroshye.

Ku bageze mu zabukuru cyangwa abafite indwara z’umutima, iz’amagufwa n’ingingo, ni byiza kubanza kugisha inama umuganga cyangwa umutoza wabihuguriwe mbere yo gutangira imyitozo ikomeye.

Muri rusange, siyansi ntivuga ko buri muntu ufite ibibero binini azaramba. Ahubwo yerekana ko imitsi ikomeye y’amaguru, kugenda kenshi no kudahora umuntu yicaye bishobora kumufasha kugira ubuzima bwiza. Bityo, agaciro k’ibibero ntigakwiye gupimirwa gusa ku isura ya byo, ahubwo no ku byo bifasha umubiri gukora.

Umugore akora imyitozo ikomeza imitsi y’amaguru n’ibibero. Ifoto yakozwe hifashishijwe ubwenge buhangano.Kigali24

Ibitekerezo